HRVATSKA REVIJA

traži dalje ...

HRVATSKA REVIJA, književni časopis, izlazio je u Zagrebu 1928-45. kao glasilo Matice hrvatske. Prve dvije godine izlaženja uređivali su ga S. Ivšić i B. Livadić; 1930—41. B. Jurišić; 1941-43. M. Čović; 1943-45. B. Livadić i O. Delorko. Likovni urednik bio je V. Kirin (1928-41), a nakon toga V. Kušan.

U Hrvatskoj reviji surađivali su svi istaknutiji znanstvenici, književnici i likovni umjetnici toga doba, bez obzira na političku pripadnost. Među znanstvenicima ističu se J. Badalić, A. Barac, S. Batušić, J. Benešić, V. Bogdanov, J. Dayre, I. Esih, F. Fancev, V. Filipović, M. Gavazzi, Lj. Hauptmann, I. Hergešić, S. Ivšić, S. Ježić, Lj. Karaman, M. Kombol, B. Širola, J. Torbarina i dr.; među književnicima A. Cesarec, D. Cesarić, O. Delorko, M. Feldman, I. Frol, B. Ivakić, D. Ivanišević, V. Kaleb, H. Kikić, S. Kolar, I. Goran Kovačić, I. Kozarčanin, B. Livadić, S. Mihalić, A. Nametak, V. Nazor, M. Nehajev, F. Pavešić, N. Simić, S. Šimić, O. Šolc, D. Tadijanović, T. Ujević; od likovnih umjetnika pišu u Reviji Lj. Babić, V. Becić, J. Miše. Krležin portret, autora Lj. Babića, objavljen je 1929 (br. 2). Krleža surađuje već u prvom broju Hrvatske revije (rujan 1928), i to dramom U agoniji. U sljedećim brojevima objavljuje pjesme, novele, eseje, drame, uspomene, prikaze iz domaće i strane književnosti (o A. Gideu, D. Mereškovskom - roman Napokon Bonaparte, E. Adyju, R. M. Rilkeu i njemačkoj lirici); pisao je i o slikarima V. Beciću, J. Miši. Ta suradnja završava početkom 1933, nakon što je K. već bio rezervirao 10-15 stranica za ulomak jednoga romana. Međutim, otkazao je najprije najavljeni rukopis uz obrazloženje glavnom uredniku da nema ništa gotovo, a zatim je (11. III. 1933) izjavio da ne želi više surađivati jer Revija ne može donijeti članak »opozicionalca« V. Stajića o Zmaju. Korijeni za otkazivanje suradnje bili su dublji (ideološko neslaganje s vodstvom Matice hrvatske). Definitivno je K. prestao surađivati s Maticom hrvatskom i Hrvatskom revijom nakon Lukasova članka Ruski komunizam spram nacionalnoga principa (1933, 7), koji je napisan povodom Krležina najavljenoga a neodržanog predavanja.

Zbog uvrštavanja Krležinih priloga i priloga ostalih ljevičara, urednik B. Jurišić imao je neprilika, posebno nakon objavljivanja članka Doživljaji i smrt mudraca Kratesa A. Cesarca, zbog kojega je umirovljen. Kada se htio zahvaliti na uredništvu, K. mu je savjetovao da ne smije biti sentimentalan i da naprosto ne dâ Revije zbog koje je izgubio profesorsku službu.

Hrvatska revija donosila je i prikaze o Krleži i njegovu radu. Tako je već 1929 (br. 3) B. Livadić napisao prikaz drame Gospoda Glembajevi prigodom premijere u Narodnom kazalištu u Zagrebu, a B. Jurišić 1930 (br. 7) o premijeri Lede. Najpotpuniji prikaz Krležina rada u Hrvatskoj reviji dao je 1932. V. Bogdanov.

Kada je M. Čović 1941. preuzeo uredništvo Hrvatske revije, ponudio je suradnju Krleži, ali ju je on odbio, kao i suradnju u ostalim časopisima koji su izlazili u to doba.

Bi. R.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

HRVATSKA REVIJA. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 5.5.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/1604>.