HRVATSKA SMOTRA

traži dalje ...

HRVATSKA SMOTRA, nacionalni i socijalni mjesečnik, a od V. godišta (1937) nacionalni, socijalni i književni mjesečnik, izlazio u Zagrebu 1933-45. Inicijator i osnivač časopisa bio je K. Šegvić, a urednik V. Rieger (od 1936. Rieger i D. Žanko, te od 1937. I. Oršanić). Usmjerenje časopisa je posve desno i u vrlo oštroj oporbi prema marksističkim, lijevo orijentiranim piscima i časopisima. Od značajnijih književnika u časopisu surađuju S. Košutić, Z. Milković, V. Nikolić, D. Žanko, J. Kaštelan, A. R. Glavaš (piše pod pseud. A. R. Buerov), i dr.

Krleža vehementno, već nakon prvog broja Hrvatske smotre, reagira člankom Hrvatska smotra (Savremena stvarnost; 1933, 4) osvrćući se prije svega na uvodni članak K. Šegvića koji, objašnjavajući zašto Hrvatska smotra izlazi, jasno ističe njezinu svrhu: nepoštedna borba protiv »materijalizma, marksizma, lažnog, sebičnog kolektivizma«, a za »načela vječne istine, vječne dobrote i vječne ljepote«. K. odgovara u ime dijalektičko-materijalističke, marksističke misli, ukazujući na Šegvićevo frazerstvo kao na pogubnost po hrvatsku kulturu.

Negativno ocjenjivanje Krleže kao marksista i lijevo orijentiranog intelektualca, Šegvić započinje već u prvom godištu Hrvatske smotre tekstom Glembajevi u svijetu etike i estetike (1933, 6), a nastavlja V. Rieger člankom Likvidacija M. Krleže (1933, 10), komentarom plakata vezanih uz Krležino neodržano javno predavanje u Glazbenom zavodu, te tendenciozno pišući o njegovu odlasku iz Zagreba. Rieger je glavni nosilac napadaja na Krležu i 1934-35. U povodu Krležina članka Jedna brošura o socijalnom nacionalizmu i Lendićeva savjest (Danas, 1934, knj. II, br. 4), Rieger oštro napada Krležu nazivajući ga »najnovijim nacionalnim socijalistom« (1934, 4). Najveći napadaj na Krležu Rieger objavljuje u članku Gospodin Krleža jučer i danas (1935, 5-6), a predmet njegove kritike je knjiga Evropa danas (Zagreb 1935), u kojoj je K. objavio i tekst Hrvatska smotra. Etiketirajući Krležino djelo »lirskom megalomanijom, egocentričnošću, nazdravičarskom i patetičnom brbljavošću«, Rieger nema ni jedne pozitivne riječi o toj knjizi, smatrajući je pamfletističkom, punom »svakovrsnih pogrešaka, neistina, obmanjivanja«.

U Hrvatskoj smotri (1937, 1) objavljen je i kritički prikaz Balada Petrice Kerempuha, koji je napisao A. R. Buerov. On zamjera Krleži što iskrivljuje i tendenciozno iznosi povijesne činjenice, te drži da u tim pjesmama ima mnogo »pornografskog izražavanja«, a »zveket riječi nadomješta realan umjetnički doživljaj«. Ipak, autor priznaje i određene vrijednosti, ali samo nekih balada (Ni med cvetjem ni pravice, Stric vujc). Svoju kritiku Buerov zaključuje konstatacijom da se s idejnog stajališta K. ovim baladama (s obzirom na odnos prema povijesti i društvu) prilagođuje aktualnom političkom trenutku.

M. Šel.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

HRVATSKA SMOTRA. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 5.5.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/1608>.