Novele

»NOVELE«, zbirka novela objavljena u Zagrebu 1937 (DMK BNP). Sadržava pripovijesti: Vražji otok, Dobrotvori, Klanfar na Varadijevu, Kako je doktor Gregor prvi put u životu susreo Nečastivoga, U magli, Pod maskom, Hodorlahomor Veliki, Cvrčak pod vodopadom. Gotovo su sve novele već prije objavljivane. Iznimka je pripovijest Cvrčak pod vodopadom koja je ovom prigodom prvi put predstavljena književnoj publici. Struktura zbirke može se uvjetno razdijeliti u dvije razmjerno samostalnije cjeline. Prvu bi, heterogeniju cjelinu, činile tri novele pojedinačno izraženijih pripovjednih, oblikovnih i tematskih obilježja: Vražji otok, Hodorlahomor Veliki i Cvrčak pod vodopadom. Svaku je od njih moguće uzeti i kao posve neovisnu pripovjednu strukturu. Drugu bi skupinu činilo pet homogenih novelističkih fragmenata iz glembajevskoga tematskog kruga, koji zajedno s već objavljenim srodnim novelama (Glembajevi, Zagreb 1932) upotpunjuju glembajevsku proznu cjelinu. Odulja pripovijest Vražji otok (1923) može se žanrovski odrediti i kao kratki roman. Radnju pokreće učestali Krležin motiv povratka sina u roditeljski dom. Kompozicija je izgrađena na paralelizmu temeljnih fabularnih problema. Prvi je obiteljski generacijski sukob između nadglednika vodostaja, starog Gabre Kavrana i sina mu imenjaka. Povijest njihova odnosa ispričana je retrospektivno, uz niz često lirski intoniranih opisa ambijenta i prikaza stanja svijesti glavnih likova. Drugi ključni fabularni problem jest razočaranje mladoga Gabrijela u način života malograđanske sredine. Priču upotpunjuju složena ljubavna situacija, psihoanalitički kompleksi i isticanje biološkoga u čovjekovoj osobnosti. U ekspresionističkoj noveli Hodorlahomor Veliki (1919) ispripovijedana je provincijska kulturna opčinjenost Parizom. Novela Cvrčak pod vodopadom ispričana je u prvom licu. Pripovjedačeva psihička kriza, izazvana dubokim osjećajem odvratnosti prema svijetu u kojemu živi, manifestira se u noćnim razgovorima s mrtvacima. Neuspješnu terapiju doktora L. W. prekida pripovjedačeva pijanka sa svjetonazorski bliskim doktorom Siročekom. Siroček je otkrio u zahodu cvrčka kojemu donosi mliječnoga kruha. Priča završava njegovim iskazom da su ljudi čikovi u mokraći - metaforom koja u potpunosti izražava osjećaj svijeta u noveli. Novelistički tekstovi glembajevskoga kruga sadrže kratke prizore iz života pojedinih likova i dijelove atmosfere glembajevske povijesti. Središnji je oblik iskazivanja pripovijedani monolog. Razmišljanja, dvojbe i nemire glavnih likova sadrže novele Dobrotvori (1929), U magli (1928) i Pod maskom. Tematski je slična pripovijest Klanfar na Varadijevu (1930), u kojoj je riječ o kompleksima, gospodarskim akcijama i obiteljskim odnosima velikog župana. Novela Kako je doktor Gregor prvi put susreo Nečastivoga (1929) ispričana je, osim okvirnog naputka, u prvom licu, a značajna je i zbog motiva Nečastivoga - trajne Krležine tematske preokupacije.