Evropa danas

traži dalje ...

»EVROPA DANAS«, esej prvi put objavljen u časopisu Savremena stvarnost, 1933, 5, a zatim uknjizi Evropa danas (Zagreb 1935). Kao prvi tekst u knjizi, taj esej je i neka vrsta uvoda, odn. beletristička esejizacija i lamentacija nad Evropom koju Krleža promatra kao jednu civilizacijsko-kulturološku cjelinu. Članak sadržava fragmentarno-serijalni niz, postupak koji problematizira Evropu kao svojevrsnoga glavnoga junaka odn. predmet obrade, ali svaki taj fragment Evropu osvjetljuje s različitoga pov. očitovanja njezina bića. Za razliku od Ortege y Gasseta, koji približno istih godina razmišlja na sličan način o evr. civilizaciji, K. zadržava ironijsku distanciju. Iako je malo preuzetno, moglo bi se reći da K. pravi skicu epistemološkoga reza razmišljajući o evr. pameti, njezinome sintetičkom znanju, pitanju naoružanja, pov. defileu evr. naroda, vječnoj ljudskoj, pa tako i evr. gluposti, te ustvrđuje da za evr. povijesnu stvarnost vrijedi žalosna spoznaja da su »najveće evropske istine izgovorene ispod vješala«. Dekadentna, wildeovska, Evropa neumitno prolazi sa svim svojim suprotnostima kao određeni civilizacijsko-kulturni model. I u ovom su napisu različite motivske cjeline antitetično organizirane ili, u drugom dijelu, dijalogijsko-ironijsko-polemički. U tome dijelu protagonist je čovjek, Apostol, ironičnoga smiješka i neurasteničkoga glasa, poeta, sanjar kome je bubanj sinonim svekoliko ljudske (ratne) katastrofe. On nam na kraju otkriva istinu da Evropa nije samo ludnica nego da njome upravljaju nevidljivi fantomi, financijski magnati, a sva ostala menažerija samo je »slabo plaćeno osoblje na vratima hotela«, otkriva Evropu kao jednu od lutaka u marionetskom theatrumu mundi.

C. Ma

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

Evropa danas. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 5.5.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/evropa-danas>.