Evropa danas. Knjiga dojmova i essaya

»EVROPA DANAS. Knjiga dojmova i essaya«, prvi put objavljena 1935. u Zagrebu u Biblioteci aktuelnih knjiga; kasnija izdanja su nepromijenjena (SDMKZ, Zagreb 1956. i 1972). Knjiga sadržava priloge tiskane 1933. u časopisu Savremena stvarnost (Evropa danas; Moja ratna lirika; Hrvatska smotra), i 1934. u časopisu Danas (Amsterdamske varijacije; Bečke varijacije; Stavisky; Nekoliko riječi o Heinrichu Kleistu; Stefan George; Smrt Jakoba Wassermanna; Hermann Bahr; U spomen Adolfa Loosa; Lunačarski; Dragutin Domjanić; M. Crnjanski o ratu; Ljudi putuju). Jedino je prilog Razgovor o materijalizmu prvi put objavljen u toj knjizi. Na kraju se nalazi Tumač imena i pojmova o kojima se u ovoj knjizi govori.

Kako je očito, knjigu Evropa danas treba promatrati u kontekstu časopisa Danas ne samo zato što je u njemu objavljen pretežan dio napisa iz te knjige nego ponajprije zato što je teorijski, estetički i ideologijski knjiga rezultat Krležine koncepcije toga časopisa. Treba imati na umu da je i časopisu Savremena stvarnost duhovni movens K., a da teorijska, estetička i ideologijska pozicija izravno proizlazi iz Krležina Predgovora »Podravskim motivima« Krste Hegedušića (1933) s kategorijama individualiteta, talenta, ljepote i socijalne literature u tumačenju koje suprotstavlja lijevomu dogmatizmu svoju »estetiku fundamentalnoga ega« (Lasić). U godinama kada se priprema i osniva Danas, svijet je još trajno potresan ekonomskom krizom. U Evropi raste fašizam i totalitarizam, šire se valovi štrajkova a u SSSR-u provodi se staljinizacija partije i društvenog života uopće; Kominterna postaje staljinska institucija, ali SSSR zbog specifične konstelacije u Evropi još dugo ostaje braniteljem socijalizma i marksističke ideologije, pa se kritika toga sistema izjednačuje s izdajstvom. Građanska je kultura općenito u krizi, a KPJ ilegalno nastoji djelovati kroz časopise i novine, što je i uvjetovalo konstituiranje »socijalne literature, koja se pozivala na ranoga Krležu i Cesarca« (Plamen), provodeći idejne smjernice RAPP-a odn. MORP-a, dakle harkovske linije književno-političke pragmatike. Očito je, dakle, da je sukob na ljevici bio neminovan. Prema sjećanjima M. Ristića (Fuga krležiana), to je doba kad je u Francuskoj buknula afera Stavisky, vrijeme krvavih nereda u Parizu i pada mnogih vlada, kad u Austriji također dolazi do sukoba između radnika i policije, a na generalni štrajk vojska odgovara mitraljezima i topovima. Na te događaje K. se odmah odazvao u Bečkim varijacijama i eseju Stavisky, pokazujući time dinamičnu, lucidnu sposobnost reagiranja na aktualna zbivanja tadašnje društveno-političke scene, ali i jasan angažman na tragu nedoktrinarnoga marksističkog promišljanja u kojem su uvijek prisutni ironija, skepsa, sumnje i socijalni avangardizam. K. je svjestan i lijeve i desne dogmatske »čistoće« i isključivosti s čijim će promicateljima sve više polemizirati. Danas je bio simbol aktualnosti, pokazatelj istinskoga povijesnoga trenutka. »Danas« je riječ gotovo tematska i ključna, stilski učestala u većine suradnika, a sintagma »danas i ovdje« izrazita je konstanta Krležina stila i angažmana: »Danas ovoga našeg stoljeća prisutan je u svakoj rečenici Miroslava Krleže, gdje dobiva novu historijsku dimenziju« (M. Matković). I za časopis i za knjigu može se ustvrditi da su bili onodobna promatračnica evr. stvarnosti, kulture i umjetnosti. Knjiga Evropa danas toliko je značila za onodobnost da je premašivala »granice obične književne ocjene« (kako je tada zapisao I. Brnčić u Ljubljanskome zvonu), pa je i isprovocirala doličnu recepcijsku pozornost. Ona je dokument kritike i protesta, daleko od apstraktne ili larpurlartističke provenijencije. I svojim sadržajem pokazuje spektar interesa, a nekonzistentnost i žanrovsko mišljenje kao da mimetizira tadašnje kaotično stanje spenglerovskoga rasula dotadašnje zapadnoevropske slike svijeta. Zato nimalo ne začuđuje što knjiga sjedinjuje napise i eseje o književnosti, odn. piscima (npr. o. D. Domjaniću, H. Bahru, S. Georgeu), prema kojima K. zauzima, uglavnom, negatorski stav, bilo s pozicije svoje ideologijske impostacije, bilo s pozicije aktualne knjiž. matrice, odn. - kao u Domjanića - zbog odsutnosti referencije prema aktualnoj zbilji. Druga vrsta članaka izrazito je polit. esejistika i žurnalistika (Amsterdamske varijacije; Stavisky) koja se ne iscrpljuje u pukoj faktografskoj deskripciji, nego pojedinačan primjer uzdiže do modela i tipa određenoga društvenoga i duhovnoga razvoja, u kome se zrcali evr. civilizacija uopće. Ima i izrazito polemičkih članaka (M. Crnjanski o ratu; Hrvatska smotra) u kojima se raskrinkava desni ideološki konzervativizam, zatim efemerne knjiž. vrijednosti (Đ. Arnold) koje taj neoidealizam veliča kao veličine. Knjiga sadržava i fikcionalnu putopisnu prozu (Ljudi govore) s poznatim poetološkim Krležinim karakteristikama (antitetičnost, simultanizam i dr.). Enciklopedijske natuknice u Tumaču pojmova s jedne strane oslikavaju kronotopske naznake, a s druge strane su eksplikacija tadašnjega Krležina globalnoga stava, i povijesnoga i estetičkoga.

LIT.: L. Žimbrek, Slučaj Miroslava Krleže, Književni horizonti 1935, 6-7; I. Brnčić, Miroslav Krleža: Evropa danas, Ljubljanski zvon, 1935, 7-9; R. Marinković, Evropa danas, Dani i ljudi, 1935-36, 1; M. Lončar, Život i vrijednost časopisa »Danas« (pogovor pretisku), Zagreb 1972; S. Lasić, Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, I-III, Zagreb 1989.

C. Ma.