Hermann Bahr

traži dalje ...

»HERMANN BAHR«, prigodan članak, napisan u povodu Bahrove smrti u siječnju 1934. Objavljen je u časopisu Danas, 1934, 3, a zatim u knjizi Evropa danas (Zagreb 1935). Glavna je misao da je autorova književna djelatnost, neobično živa i šarolika, karakteristična za mentalitet znatnog dijela europskih intelektualaca u razdoblju korjenitih društvenih preobrazbi na početku XX. st., za mentalitet što ga obilježava »ustrajno mijenjanje programa i padanje iz jedne krajnosti u drugu«. Međutim, Krležino tumačenje te pojave pretežno je individualno-psihološko: brzo trošenje pogleda i uvjerenja, trka za novinama i umjetničkim »otkrićima« iskazuje se prije svega kao osobitost pisca kojemu je uloga glasnogovornika i promotora individualna strast. »U toj njegovoj uznemirenoj nepostojanosti bilo je uvijek nečeg pomalo smiješnog«, naime u okolnosti da je, po Krležinu mišljenju, tempo umjetničkog razvitka stalno izmicao Bahrovim dijagnozama i bio još brži od njegovih napora da bude na čelu. Znakovito je što se K. obara osobito na konvertita koji je svoja marksistička i liberalna uvjerenja zamijenio saltom u metafiziku. »Beletristu« Bahru priznaje talent, ali ne pruža analizu njegovih drama i romana. Članak ne prelazi okvir ideološke polemike. Krležina tvrdnja da će umjetnička kultura bečke moderne i secesije, Bahrova epoha dakle, ubrzo posve pasti u zaborav, u svjetlu se današnjih pogleda na to vrijeme pokazuje kao kritički promašaj.

LIT.: Z. Konstantinović, Krleža o nemačkoj i skandinavskoj književnosti, Miroslav Krleža (zbornik), Beograd 1967; M. Stančić, Miroslav Krleža i njemačka književnost, Zagreb 1990.

V. Žm.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

Hermann Bahr. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 27.4.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/hermann-bahr>.