HRVATSKA RIJEČ

HRVATSKA RIJEČ, dnevnik, glasilo Hrvatske ujedinjene samostalne stranke, počinje izlaziti 1. I. 1916. u Zagrebu; prvi odgovorni urednik bio je O. Hreljanović; 1918. odgovorni urednik bio je M. Matković. List prestaje izlaziti 31. XII. 1918, zadnji broj bio je 344 (30. XII. 1918); od tada Riječ Srba-Hrvata-Slovenaca.

U ožujku 1918. Krleža u zagrebačkoj Pravdi objavljuje niz komentara i analiza položaja na ratnim frontama, a takve komentare i publicističke tekstove nastavlja pisati u Hrvatskoj riječi od br. 199 (5. VIII. 1918), do br. 328 (12. XII. 1918), od kojih su neki cenzurirani. K. tekstove objavljuje anonimno, najvećim dijelom u rubrici Pregled. U njoj je objavio političko-povijesne komentare te preglede i komentare vijesti iz stranoga tiska (Neue Freie Presse, Berliner Tagblatt, Magyar Hirlap, Világ i dr.). Vojne komentare o dnevnoj situaciji na fronti objavio je u rubrikama Položaj i Dan (od Dan 1473. 7. VIII. 1918. do Dan 1567. 9. XI. 1918). U rubrici Književnost i umjetnost (16. X. 1918) objavio je kraći osvrt na knjigu Ex ponto I. Andrića. Više publicističkih članaka o Madžarskoj objavio je izvan tih rubrika. Svi bi se tekstovi mogli podijeliti u dvije skupine: prva obuhvaća komentare i izvještaje, a druga tekstove političko-publicističkog obilježja. Prvi tip komentara pokazuje da ih piše znalac koji je prošao profesionalno vojničko školovanje: precizna rečenica, jasna terminologija, ali i dobro poznavanje opće povijesno-političke situacije toga doba. U većim publicističkim tekstovima očito je već nazočan Krleža-pisac, prepoznatljiv po svojim specifičnim stilskim osobinama. U ratnim komentarima dominantan je stil objektivnog izvještavanja a u publicističkim napisima K. se u potpunosti orijentira na razmatranja i ocjenjivanja madžarske politike u tim ratnim danima, i to u širokom rasponu od analize sloma madžarske realne politike i njezine agonije, preko komentiranja peštanskih saborskih sjednica, do prezentiranja madžarskog tiska (posebno republikanskog) i završnih razmišljanja oko madžarske političke i društvene krize uopće.

M. Šel.