Magyar királyi honvéd novella. Kr. ug. domobranska novela

»MAGYAR KIRÁLYI HONVÉD NOVELLA. Kr. ug. domobranska novela«, knjiga objavljena u Zagrebu 1921, kao šesti svezak edicije Jugoslavenska literatura u izdanju Naklade Jos. Čaklovića; sadržava samo istoimenu pripovijest. Madžarski termin novella tiskan je pogrešno, što je popravljeno u potonjim redakcijama kada naslovne inačice mijenjaju redoslijed. Na kraju knjige nalazi se autorova kratka bilješka koja donosi obavijesti o nekim dijelovima ciklusa Hrvatski bog Mars (vrijeme nastanka Magyar királyi honvéd novelle, izdanja Hrvatske rapsodije, zabrana Galicije na dan premijere). Napisana prema Krležinim riječima 1917, pripovijest je ovom prigodom prvi put predstavljena književnoj publici. U podnaslovu je označena autorskom žanrovskom odrednicom: Lirski fragment iz ciklusa Hrvatski bog Mars. Krleža u Napomeni o »Hrvatskom bogu Marsu« (1923) opisuje sudbinu ove knjige na sljedeći način: »'Magyar kiralyi honved novela' koja je pred time u Beču punu godinu dana čekala na papir, a onda odštampana, radi prometnih neprilika i štrajkova nije mogla da bude ekspedirana, izdana je uslijed nesporazuma kao prva korektura, sa beskrajnom masom štamparskih grešaka.« U knjizi, međutim, nema hitnijih korektorskih propusta. Može se pretpostaviti, prema prikazima u dnevnom tisku, da je izdanje pušteno u prodaju tijekom veljače 1922.

Radnja novele zbiva se jednoga maglovitog zimskog jutra na vojnom poligonu, gdje Trinaesta hodna satnija vježba očekujući zapovijed za odlazak na frontu. U središtu priče nalaze se dva lika. Jedan je zapovjednik satnije, ambiciozni satnik Dušan Jugović, a drugi satnija - koja funkcionira kao jedna svijest. Pripovjedač pokušava simultano otkriti dva svijeta: prikazuje satnikove misli i mentalni stav satnije. Takvim je postupkom, uz niz povijesnih i kulturnih obrazloženja, Jugovićevoj ambicioznosti suprotstavljena pasivna rezistencija hrvatskih domobrana.