MASLEŠA, Veselin

traži dalje ...

MASLEŠA, Veselin, publicist (Banja Luka, 20. IV. 1906 - na Sutjesci, 14. VI. 1943). Studirao pravo, ekonomske znanosti i sociologiju u Zagrebu, Frankfurtu na Majni i Parizu. Novinarskim radom započinje u osječkom Hrvatskom listu, nastavlja u Beogradu i Banjoj Luci. God. 1928. pokreće časopis Nova literatura; surađuje u časopisima Književnik, Stožer, Danas, Naša stvarnost i dr. osvrtima o kulturnim, ekonomskim i političkim problemima. Kao istaknut aktivist KPJ bio je proganjan i više puta uhićen. Djela: Mlada Bosna, 1945; Svetozar Marković, 1945; Dela, sabrani članci i studije, I—III, 1954-56.

Slijedom svojih intelektualnih predilekcija i političkoga senzibiliteta Masleša u razmatranju književnosti polazi od socioloških pretpostavki što ih izlaže na primjeru teme u književnom djelu. Među prvima nalazi da su pokušaji da se napiše »gradski roman« završavali tek u romanu iz »zagrebačkog života« i stoga grad »sa svojim kvalitetama nije našao još svoga umjetničkog prikazivača«. Iznimka je tek »nekoliko refleksija Miroslava Krleže n. pr. (Vjetrovi nad provincijalnim gradovima)«. Zaključuje stoga da gradska problematika nije bila tema naše književnosti (Problemi naše književne građe. 1. Grad, Književnik, 1931, 3). U tekstu o Krležinoj drami U agoniji u izdanju Srpske književne zadruge (Beograd 1931), uključuje se u tada aktualnu raspravu o tome da li je to djelo drama ili roman. Drži da je ono, iako pisano »protiv propisa teorije o drami (...) ipak najbolja drama što je napisana poslije rata kod nas« (M. Krleža: U agoniji, Književnik, 1931, 7). Tvrdnju zasniva na analizi triju temeljnih likova (Laura, Križovec, Lenbach) što ih je K. uspio ostvariti tako da predstavljaju »tipove jedne epohe«, što samo dokazuje da je K. »zahvatio srž problema«, jer je s »uzbuđenjem neprijatelja« prikazao agoniju toga društvenog sloja te se osjeća »ubjedljivo socijalno-kritički stav umjetnika« (ibid.). God. 1934. Masleša pripada redakcijskoj jezgri Krležina časopisa Danas. U listu surađuje (i pod pseudonimom Velimir Maretić) temama iz gospodarsko-socijalnoga i društveno-političkog života. Urednik je (uz M. Ristića) i jedan od autora prinosa za Indeks. Registar i tumač imena, knjiga, događaja, pojava i pojmova za prvu knjigu Danasa. Nakon zabrane Danasa, Masleša se politički udaljuje od Krleže i priklanja socijalističko-realističkoj skupini pisaca.

LIT.: M. Lončar, Danas. Dodatak pretisku časopisa Danas, Zagreb 1972; S. Lasić, Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, I, Zagreb 1989.

J. S. R.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

MASLEŠA, Veselin. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.4.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/maslesa-veselin>.