MEKOVEC, Josipa

MEKOVEC, Josipa, Krležina baka (Varaždin, 1. II. 1827 - Križovljan, 8. X. 1871). Potječe iz varaždinske plemenitaške obitelji, u krugu koje je, kao jedno od djece Jurja i Marije rođ. Zobović, provela djetinjstvo te pohađala pučku školu. Podaci o njezinu životu su oskudni pa se ne zna ni otkada je živjela u Križovljanu, na župnom dvoru kod svog rođaka Mihalja Banekovića, gdje se srela s mjesnim učiteljem Miroslavom Krležom koji je 1857. priznao očinstvo njezina posljednjeg djeteta - Krležina oca Miroslava. Dvije su joj kćeri umrle kao djevojčice, a kako o trećoj nema podataka, Krležini neposredni rođaci po toj liniji nisu poznati. Pod kakvim se okolnostima u njezinu burnom i razuzdanom životu javlja učitelj Krleža nije jasno, niti je formalizirano očinstvo pouzdano. O sinu se brinula samostalno, skrbeći za njegovo školovanje, kako to evidentiraju dokumenti varaždinske gimnazije a potom i utočište što ga je kao šegrt našao u njezinoj obitelji. Umrla je zbog zapletaja crijeva iznenada, ostavivši ga još maloljetna bez sredstava i potpore. Posve je stoga vjerojatno kako je dječaka Krležu otac držao »u moralnoj karanteni da (ne bi) doznao i neke detalje o tajni iz sela Križovljana i romančiku pod reverendom velečasnog župnika Banekovića«, frustriran sudbinom nezakonita djeteta čija je majka umrla prerano, da ga ne bi opteretila obiteljska predaja o njezinoj krivnji. Sudeći po fragmentu što ga iz Zapisa od 27. XI. 1965. citira Čengić (S Krležom iz dana u dan, IV, 249), K. je bakinu životnu priču tematizirao karakterističnom manirom autobeletrizacije. Podaci što ih je u različitim prigodama o njoj kazivao Čengiću, dio su takve kon-tekstualizacije: predočena je bogatom ženom iz ugledne obitelji koja je protratila imutak, pa i umrla pompozno, u hotelu, vraćajući se navodno s kazališne premijere u Grazu.

Vl. Bo.