Napomena o »Hrvatskom bogu Marsu«

NAPOMENA O »HRVATSKOM BOGU MARSU«, članak objavljen u Književnoj republici, 1923, knj. I, br. 2-3, o nastanku ciklusa Hrvatski bog Mars. Dok se iz bilješke Piščeva opaska, uz fragment Domobran Jambrek u Kritici, 1921, 5, moglo zaključiti kako je sudbina ciklusa neizvjesna, Napomena počinje konstatacijom o Bitki kod Bistrice Lesne (tiskanoj u istom broju Književne republike) kao njegovu »posljednjem još neobjavljenom odlomku«. Prije nego epilog, ona je svojevrstan epitaf Krležinoj »prvoj knjizi« koju tijekom sedam godina, od 1916, nije »napisao ni doštampao«. Tekst zasićen iscrpnom kronologijom treba stoga razumjeti u postavljenom okviru autorske intencije jer, premda uglavnom počiva na činjenicama, ne iscrpljuje svoju nakanu u njihovu predočavanju. Hrvatski bog Mars nije tako Krležina prva knjiga - prije Napomene tiskana je pored ostalih i knjiga naslovljena upravo Hrvatski bog Mars - a autorova je skepsa oko »izraza velike kompozicije«, za koju mu izgleda da je bio »i preslab i premlad«, pokretački motiv teksta. Promjena motrišta prigodom artikulacije dijelova ciklusa u jedinstvenu cjelinu, implicitno izražena i novom Napomenom, logična je pa su urednički motivi za instalaciju teksta iz 1923. kao napomene cjelini iz 1946. u sarajevskom izdanju (1982) upitni. K. odriče »tendencioznost« ciklusa, poriče da je znao za Barbussea, govori o svome duhovnom sazrijevanju koje ga je dovelo do toga »da odbaci sablju i postane književnikom«, ali i o smrti »četrdesetorice nevinih mučenika«, njegovih kadetskih kolega u čijem je slučaju sraz iluzija i stvarnosti svršio tragično, a kojima je knjigu htio posvetiti. Nije to mogao učiniti jer se nakani da je napiše i tiska ispriječio niz teškoća, pa je naposljetku odustao. Fragmenti ciklusa bili su, međutim, objavljivani u različitim izdanjima 1917-22. Uz njih sedam koji će činiti konačnu redakciju Hrvatskog boga Marsa u Napomeni se govori i o Galiciji, kao »dramatiziranom fragmentu ciklusa«, Velikom meštru sviju hulja, te Zelenom barjaku, čiji je jedan dio »preradio u dramu« (u Napomeni u knjizi Tri drame, Zagreb 1955, K. navodi da je Vučjak »sastavljen od fragmenata proze, najavljene u obliku romana pod naslovom 'Zeleni Barjak'«), a ostatak zamišljene kompozicije uništio. Polemička fraza Krležina emocionaliziranog iskaza apostrofira izvjesne beogradske novine koje su objavile brzojav o propaloj premijeri zabranjene Galicije, što je, kao i »masa štamparskih grešaka« u Magyár királyi honved noveli, naputak o ipak beletrističkom karakteru toga teksta.