Napomena uredništva

»NAPOMENA UREDNIŠTVA«, programatski članak objavljen u prvom broju Književne republike (1923, knj. I, br. 1); fragmenti su tiskani u Tumaču domobranskih i stranih riječi i pojmova (Hrvatski bog Mars, Zagreb 1946). Znatno redigiran, članak je zatim objavljen kao dio predavanja O parlamentarizmu i demokraciji kod nas (Republika, 1953, 6, te u knj. Deset krvavih godina, Zagreb 1957; Eppur si muove, Sarajevo 1973; Kalendar jedne parlamentarne komedije, Sarajevo 1979). Ta redigirana verzija uvrštena je kao zaseban tekst pod naslovom Napomena o »Plamenu« u knjigu Eseji VI (Zagreb 1967). U knjizi Sa uredničkog stola (Sarajevo 1983) tekst je objavljen dvojako: samostalno (neredigirani izvorni članak) pod naslovom Napomena uredništva, te redigirana verzija kao dio predavanja O parlamentarizmu i demokraciji kod nas.

Iz pregleda sadržaja prvog broja Književne republike, a i opisa u Bogdanovljevu popisu Krležinih radova, nedvosmislen je precizan opis članka kao izjave o namjerama Književne republike. Sročen u dvadesetak teza, članak se samo u uvodu neposredno bavi Plamenom, gradirajući ideološku podlogu marksističke koncepcije u osobnome Krležinu očitovanju od iskustava koje Plamenu, kao prvom iskoraku, predleže pa do suvremenih izazova. Na pozadini velikih procesa što ih osjeća sudbonosnima, K. pokušava razumjeti hrvatske prilike. »Zeleni kader« prepoznaje kao jedinoga punomoćnoga narodnog predstavnika, ali bez vodstva »inteligentnih sila«, pa je to i uvod u raspravu o »hrvatskoj romantičnoj malograđanskoj koncepciji«. Odričući Bukšegu, Marjanoviću i uopće hrv. politici da je išta u presudnom vremenu razumjela, negira jugoslavenski državni pragmatizam kao »mistifikaciju i laž«, zamišljajući »osovinu« podunavskih socijalističkih federacija optimalnom formom društvenog prosperiteta. K. u članku eksplicira bitne odrednice svoga socijalnog i književnog programa. Prožet strašću, stilski markiran uporabom književnih figura, tekst se bavi i problemom estetske definicije uočenih procesa, koji su »neprestana borba reda i nereda, mira i nemira, sklada i nesklada forme«. Tekst ima veliku dokumentarnu vrijednost, jer sadržava pregledno izražene ideje presudne za tumačenje Krležinih stavova i inicijativa početkom 20-ih godina.