Narod koji gladuje

»NAROD KOJI GLADUJE«, članak koji je trebao biti objavljen u Hrvatskoj njivi, 1917, 39. Objavljivanje je članka zabranila cenzura kada je list već u tiskari bio složen i prelomljen, pa je na mjestu članka ostala bjelina a u godišnjem sadržaju Hrvatske njive naznaka »Miroslav Krleža: Zaplijenjeno«. U idućem broju lista uredništvo je objavilo bilješku u kojoj je i sljedeće objašnjenje: »U posljednjem broju 'Hrvatske njive' zaplijenila nam je preventivna cenzura zbog načina obradbe oveći sastavak uglednoga jednoga književnika o bijedi koja vlada u nekim jugoslavenskim pokrajinama. Taj je sastavak bio prigodne naravi s obzirom na akciju Središnjeg zem. odbora za zaštitu porodica mobilizovanih i za sabiranje sredstava, da se spasu siromašna djeca od propasti, što im prijeti.« Odlomci teksta objavljeni su u knjizi Moj obračun s njima (Zagreb 1932), a kao samostalan tekst članak je objavljen u knjizi Dnevnik 1918-22 (Sarajevo 1977).

Krležin novinski članak nastaje u teškoj ratnoj godini 1917, ali i u godini Oktobra. Snažan osjećaj užasa gladi što su je na prostorima »Dalmacije, Bosne, Hercegovine, Like, Primorja i Istre« uzrokovali suša i rat, motivira Krležino obraćanje neprobuđenim građanima i »zrakoplovnoj inteligenciji«. Duboko socijalno motiviran, taj poziv na akciju »dobrim ljudima« sadržava sumnju u politički projekt države, i one koja propada i one koja nastaje (kritička aluzija na Jugoslaviju), jer socijalno pitanje nadrasta ovaj ili onaj državni okvir. U ozračju Oktobra i ratnih okolnosti tako artikulirane poruke bile su shvaćene kao poziv na pobunu, pa su stoga i izazvale reakciju cenzure.