Nekoliko riječi o Heinrichu Kleistu

»NEKOLIKO RIJEČI O HEINRICHU KLEISTU«, esej objavljen u časopisu Danas, 1934, knj. II, br. 5, a zatim u knjizi Evropa danas (Zagreb 1935). Tekst ne dopušta pouzdan zaključak o Krležinu poznavanju Kleistova stvaralaštva jer se uglavnom ograničava na pripovijetku Michael Kohlhaas, koja je prije privlačila pozornost društvenopovijesno usmjerene književne kritike. Crte obuhvatnog portreta na prvim stranicama eseja odgovaraju, izuzmu li se neke netočnosti i neka feljtonistička pretjerivanja, uvelike i današnjem shvaćanju Kleistove iznimne ličnosti, i privatne i književne, ličnosti u kojoj se naglašavaju ekscentrične sklonosti. I po Krleži on je »u svojim kasnijim stvarima bolećiv, demonski nastran, sulud, morbidan, žalostan, zgažen i iskorijenjen«, no u isti je mah lucidan novelist i dramatičar, originalan napose kao pripovjedač. Analizu navedene novele, uz usporedbu s autentičnim povijesnim podacima o razdoblju reformacije, K. povezuje s estetičko-političkom tematikom svoga vremena te upozorava da djelo poput Kleistova može biti u dubljem smislu društveno angažirano, »umjetnički tendenciozno«, snagom svog estetskog zamaha, što je jedini istinski kriterij za društveno važnu književnost. Ako su, naprotiv, »teme vulgarno socijalnotendenciozne, tj. ako nisu književne ni umjetničke, one su za književnost i umjetnost savršeno bespredmetne, jer u književnosti ili umjetnosti jednostavno ne postoje«.

LIT.: Z. Konstantinović, Krleža o nemačkoj i skandinavskoj književnosti, Miroslav Krleža (zbornik), Beograd 1967; A. Flaker, Poetika osporavanja, Zagreb 1982.