O nemirima današnje njemačke lirike

»O NEMIRIMA DANAŠNJE NJEMAČKE LIRIKE«, esej objavljen u Hrvatskoj reviji, 1931, 11, a zatim u knjizi Eseji. Knjiga prva (Zagreb 1932). Oznaka »današnja« u naslovu uzeta je u širem smislu jer je uglavnom riječ o pjesmama njem. ekspresionista koje su nastale u drugom desetljeću XX. st. Izuzmu li se O. Loerke, M. Brod i K. Kraus, koji se spominju uzgred, to su autori zastupljeni u antologiji K. Pinthusa Menscheitsdämmerung (1920): T. Däubler, E. Lasker-Schüler, G. Heym, G. Benn, J. R. Becher, A. Lichtenstein, G. Trakl, J. van Hoddis, R. Leonhard i dr. Zbog brza smjenjivanja modernističkih strujanja prevladavao je u njem. poeziji oko 1930. stil »nove objektivnosti«, pa je kritika u nas (S. Šimić) prigovorila Krleži da ne govori o aktualnom knjiž. zbivanju i da ignorira zbirke i antologije objavljene nakon ekspresionističkog vala. Nesklon natjecanju modernizama, K. je pod tim spornim naslovom prikazao prije svega pjesništvo koje ga je intimno zaokupljalo, a smatrao ga je ujedno i simptomom rasapa jedne civilizacije. Da potkrijepi svoju tezu o dekoraciji »na zidovima babilonskim, koji se tresu u temeljima«, K. ističe napose pjesme koje su prožete novim viđenjem suvremenog velegrada: poprišta silnih proturječja, kaosa i preobrazbi. Mnogo manje naglašava optimistički utopizam nekih pjesnika, prije svega stoga što su njihovi stihovi po knjiž. vrijednosti znatno slabiji. U svojim kritičkim sudovima K. dosljedno daje prednost estetskim mjerilima pred ideološkima. Zato sigurnim osjećajem za poetsku snagu bira autore poput G. Benna, A. Lichtensteina, G. Trakla, pjesnike koji tada još nisu bili priznati kao klasici ekspresionizma. O F. Werfelu, tada favoritu kritike, govori s nepovjerenjem. Za razliku od nekih njegovih kritičkih promašaja ( —> Thomas Mann), dijagnoza o ekspresionističkoj lirici gotovo je posve u skladu s današnjim sudovima. Osobitu vrijednost eseju daju Krležini prijevodi pojedinih pjesama ili strofa spomenutih pjesnika. Kongenijalni su osobito prijevodi Bennovih stihova.

LIT.: Z. Konstantinović, Krleža o nemačkoj i skandinavskoj književnosti, Miroslav Krleža (zbornik), Beograd 1967; R. Lauer, Miroslav Krleža und der deutsche Expressionismus, Göttingen 1984; V. Žmegač, Krležini evropski obzori, Zagreb 1986; M. Stančić, Miroslav Krleža i njemačka književnost, Zagreb 1990.