Sergej Aleksandrović Ivanov novinar i književnik

»SERGEJ ALEKSANDROVIĆ IVANOV NOVINAR I KNJIŽEVNIK«, polemički tekst objavljen u Književnoj republici, 1927, knj. IV, br. 1, a potom u knjizi Iz naše književne krčme (Sarajevo 1983).

U uvodu teksta Krleža ironično predstavlja »misteriozni lik« Sergeja Aleksandrovića Ivanova, autora nezavršenoga romana Rasputin, kojega je prvi dio izlazio u nastavcima u Jutarnjem listu (19. IV-27. VI. 1917), a potom se u nakladi istoga lista prodavao u svescima dosegavši 224 stranice. K. opširno citira ulomke iz toga romana s očiglednom nakanom da ismije njegova autora, koji nije nikakva »fiktivna ličnost«, već »naše vrlo istaknuto književno i publicističko lice, šefredaktor velikih zagrebačkih dnevnika i predsjednik jednog profesionalno-sindikalističkog novinarskog Udruženja, čovjek političar, omladinac ’Hrvatske čiste stranke prava’, pak matoševac, zatim antimatoševac i Jugoslaven, Jugoslaven te konačno Radikal rojalista itd. itd«. Spominje se potom susreta s tim autorom u doba izlaženja romana, kada mu je, na diskretan upit, priznao da piše to štivo zato što to »narod čita«, a on se ženi i novac mu je potreban. K. susret prepričava u obliku dijaloga, da bi potom oštro osporio vjerodostojnost čovjeka koji će »pod potpisom Krešimira Kovačića, novinara i predsjednika novinarskog udruženja«, pisati o ugledu i slobodi tiska te tražiti mjere protiv njezine zloupotrebe. Dakle, Krešimir Kovačić, alias Sergej Aleksandrović Ivanov, pišući Rasputina - tvrdi Krleža - zlorabi slobodu tiska pa stoga ne može biti njezin vjerodostojan zagovornik.