V megli

»V MEGLI«, balada prvi put objavljena u zbirci Balade Petrice Kerempuha (Ljubljana 1936). Ima 25 stihova raspodijeljenih u dvanaest strofa među kojima su osam distiha, jedan katren, dva samostalna stiha u funkciji strofe i jedna strofa od tri stiha, i to ona početna u kojoj se na jedan dulji redak nadovezuju dva kraća. Ritmičku monotoniju forme, građene pretežito na stihovima deseteračke i jedanaesteračke slogovne strukture, Krleža je uz ritmičku ekspresiju prve strofe izbjegao prijelazom na katren u šestoj strofi te izdvajanjem dvaju stihova koji formiraju samostalnu devetu i jedanaestu strofu.

Već u naslovu balade apostrofirana je tematska riječ koja se u imeničkom i pridjevskom obliku javlja čak trinaest puta u stihovima što oslikavaju hrvatski povijesni panoptikum u doba seljačke bune. Pejsaž toga panoptikuma signiran je ekspresivnom atributivnom označnicom tematske riječi (kervava megla) te imenicama karv (v megli karvi) i mertveci (v megli mertveci) kojima se ostvaruje sumorni prikaz Hrvatske u XVI. st. Balada sugestivno predočuje sliku meglenih vremena koja, uz zakrvavljenu maglu, simboliziraju kadaveri u raspadanju, popaljene crkve s okrvavljenim svecima, dimovi sa zgarišta, ali i izbezumljeni ljudski i životinjski krikovi i plač koji dopire iz daljine. Ta crna dekoratistika pejsaža nad kojim prelijeće zlo, oličeno u metafori kuge, potresna je inscenacija u kojoj na skrivenu pozornicu stupaju akteri stubičke drame. Izgovoreni šaptom u tišini povijesne noći njihovi su glasovi jasan iskaz neizbježnosti pobune (»če se ne zdignemo, nigdar se ne vskrisime!«), socijalnog bunta i programa (»Pod baltu se bane i špane i kapetane / excellentissime i eminentissime!«), ali i bezizlaznosti i rezignacije koja je nagovještaj kobnog ishoda (»Sejeno al si denes al pak zutra v jami«). Ovoj baladi nije bila potrebna signifikacija A. D., jer je vremenski određena spominjanjem mjesta zbivanja (vu stubičke drami) te asocijacijom na Brežničane koji su se pridružili seljačkim ustanicima i buntovnicima (»Gurkfelderi dojti rekli su z nami!«). Međutim, i bez tih pomoćnih označnica balada je svojom temom, motivima i slikama pjesnički ekspresivan signum temporis u kojem je sadržana sinteza sličnih stanja s hrvatske povijesne scene.