Verbuvanka

»VERBUVANKA«, balada prvi put objavljena u zbirci Balade Petrice Kerempuha (Ljubljana 1936). Ima 41 stih, a razdijeljeni su u tri septime, jedan katren i jednu asimetričnu strofu od 16 stihova. Lice i naličje vojničkoga života, a u tome svjetlu i sudbina hrvatskih ljudi, ponajviše kmetova, tema su ove balade koja je podjednako prožeta autorovim osobnim antimilitarističkim duhom i njegovim razočaranjem zbog naivnosti onih koji su olako prihvaćali primamljive ponude raznih verbuvanki. Gladnome kmetu bila je privlačna idila vojničkoga života, oslikana u početku balade i simbolizirana novcem, kobasicama i toplim kruhom, a nedjeljom još i cafutama, no toj iluziji pridodana je odmah i deziluzija izražena vojničkim drilom, surovošću generala i oficira, gladnim danima te neizvjesnim bitkama s Turcima. Konkretna asocijacija na sisečke dane otkriva neposredan povod i upućuje na sudbinu svih zavedenih koji prekasno shvaćaju da su tek puko topovsko meso, slijepi podložnici i oruđe u rukama surovih i častohlepnih njemačkih i talijanskih oficira. Pjesnikovo izravno obraćanje i polemičko razotkrivanje ne samo vojničkoga života nego i ograničene vojničke svijesti u funkciji je izrazite oporbe, pri čemu on sugestivnost svojih slika i optužbi gradi i na pogrdnim riječima što ih upućuje zavrbovanom hrvatskom čovjeku. Osim deziluzija o lagodnom životu tu je i deziluzija o vojničkom napredovanju, jer carskom i banskom vojskom upravljaju poznati krobatožderi što hrvatske vojnike šalju u prve redove, poput generala Praunšpergera koji je to učinio s Turopoljcima, a njihovim je žrtvama i životima platio svoj trijumfalni povratak u Beč. Ironijsko obzorje ove balade pomaknuto je tako spram tragičko-satiričkoga u kojem idilična prva strofa, nakon razotkrivanja u tri preostale, dobiva svoju logičnu završnu parafrazu i inverziju kojom se slika optimističkog harcuvanja banskog pretvara u spoznaju o tome kako je to početak kobnoga kraja. U kontrastu između uvodne i završne strofe efikasno je izražena ideja balade, sukladna sa sličnim idejama ovoga djela, po kojoj je primamljivi izlaz iz teške socijalne zbilje najčešće tragični bezizlaz za hrvatskog čovjeka.